Pomoć

Svaki trening nosi jedan modalitet. Modalitet kaže koliko opterećuje svaku os stresa i koliko razvija svaku sposobnost. Iz toga i iz napora (RPE) aplikacija računa koliko se tijelo još oporavlja, što se održava, a što gubi. Uz to prati jutarnju procjenu, bolesti, ozljede i planirane treninge te upozori kad nešto od toga traži oprez ili odmor.

Sadržaj

  1. 1Pojmovi
  2. 2Osi stresa
  3. 3Sposobnosti
  4. 4Vrste treninga
  5. 5Mjere treninga
  6. 6Statusi i upozorenja
  7. 7Metode oporavka
1

Pojmovi

RPE
Procjena napora od 1 do 10, upisana 10 do 30 minuta nakon treninga. Neocijenjen trening model čita po očekivanom RPE-u modaliteta.
Os stresa
Jedna od vrsta zamora koju trening ostavlja: neuralni, metabolički ili strukturni. Strukturna os čita se zasebno za gornji i donji dio tijela.
Vrijeme oporavka
Koliko treba osi da opet bude spremna za novi teški podražaj. Raste s naporom i s tim koliko modalitet opterećuje os, a dulji trening od uobičajenog za taj modalitet može ga produljiti, kraći skratiti.
Tjedni budžet
Koliko podražaja os podnosi u sedam dana. Svaki dan broji se jednom, najvećom težinom kojom je opteretio os.
Sposobnost i retencija
Što trening razvija, i koliko dugo sposobnost ostaje nakon potpunog prestanka treninga, dok ne nastupi Gubitak. Retencija nije razmak između treninga: održavanje traži redovit trening, koliko često piše uz svaku sposobnost. Održava je samo modalitet koji je razvija kao jedan od glavnih ciljeva.
Učestalost
Koliko je puta tjedno sposobnost trenirana dovoljno teško da je održava. Za svaku sposobnost literatura daje koliko je puta tjedno treba za održavanje, a koliko za razvoj. Mjere se treninzi, ne minute: kratak trening brzine puna je doza, a dug trening izdržljivosti nije vredniji samo zato što traje dulje.
Vrsta treninga
Kojem sustavu trening služi: aerobnoj ili glikolitičkoj izdržljivosti, neuromuskularnom radu ili ničemu od toga. Određuje se na modalitetu u katalogu.
Mikrociklus
Najkraći odsječak dana koji se u planiranju ponavlja. Volumen i rasterećenje čitaju se po mikrociklusima: kod planiranja po tjednima to je kalendarski tjedan, a kod otvorenog ciklusa sam ciklus. Treninge možeš planirati na oba načina, a dnevnik, model i upozorenja ostaju isti; razlikuje se samo kako trening dođe na dan.
Planiranje po tjednima
Treninzi se unaprijed raspoređuju po danima u kalendaru. Tjedni plan nosi fokus tjedna i fazu (Osnova, Izgradnja, Vrhunac i Rasterećenje), a dnevni plan fokus dana. Pogodno je kad je raspored predvidiv, pa se zna koji dan što stane.
Otvoreni ciklus
Odsječak od zadanog broja dana u kojem ništa nije unaprijed raspoređeno. Trening se bira iz rotacije onaj dan kad za njega ima prilike, a aplikacija predlaže što taj dan ima smisla s obzirom na oporavak. Odabrani trening ide na dan tekućeg ili sljedećeg ciklusa, a ništa se ne prenosi preko granice ciklusa. Pogodno je kad raspored nije predvidiv: cilj je odraditi ključne treninge u ciklusu, a ne u zadane dane.
Rotacija
Stalni popis treninga iz kojeg se otvoreni ciklus trenira. Svaki unos je trening koji već postoji u dnevniku. Ključni treninzi su ono čemu ciklus služi, i svaki se u ciklusu broji jednom. Dopunski se treniraju oko njih kad ima mjesta. Unos koji je već treniran ne briše se nego umirovljuje, da ostane vezan uz treninge odrađene iz njega.
Rasterećenje
Tjedan sa smanjenim volumenom uz isti intenzitet i broj treninga. Volumen se mjeri po vrsti treninga: izdržljivost u minutama, neuromuskularni trening u propisanom opterećenju, a ostalo se ne broji. Gleda se mikrociklus. Lakši je kad svaki redovito treniran dio padne na najviše 70 % prosjeka prethodna 4 tjedna, označen ili ne. Nakon 6 tjedana bez lakšeg mikrociklusa aplikacija savjetuje rasterećenje; faza se postavlja u tjednom planu ili na stranici ciklusa.
Raspodjela intenziteta
Udio treninga aerobne izdržljivosti niskog (RPE ≤4), umjerenog (5–6) i visokog napora (≥7), brojeno po treninzima, ne po minutama.
Natrag na sadržaj
2

Osi stresa

OsVrijeme oporavkaTjedni budžetUtjecaj intenzitetaUtjecaj trajanja
Neuralnisrednjinekoliko putapresudanbez utjecaja
Metaboličkikratakgotovo svaki danpresudanumjeren
Strukturnidugnekoliko putamalenmalen
Natrag na sadržaj
3

Sposobnosti

Izdržljivost (aerobna) Dugo se zadržava

Sposobnost dugotrajnog rada ispod i oko laktatnog praga, oslonjena na oksidativni energetski sustav. Počiva na kardiovaskularnim i mitohondrijskim prilagodbama i zadržava se dugo nakon prestanka treninga.

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Jakost Dugo se zadržava

Maksimalna sila koju mišić ili mišićna skupina može proizvesti protiv otpora. Zbog neuroloških i hipertrofijskih promjena, maksimalna jakost se zadržava vrlo dugo nakon prestanka treninga.

Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.

Koordinacija Dugo se zadržava

Sposobnost izvođenja složenih pokreta glatko, precizno i kontrolirano, usklađujući rad živčanog i mišićnog sustava (motorička kontrola).

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Ravnoteža Dugo se zadržava

Sposobnost zadržavanja stabilnog položaja tijela u statičkim i dinamičkim uvjetima, ovisna o propriocepciji i vestibularnom aparatu.

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Izdržljivost (glikolitička) Srednje se zadržava

Sposobnost održavanja rada visokog intenziteta od tridesetak sekundi do nekoliko minuta, oslonjena na anaerobnu glikolizu i podnošenje nakupljenog laktata. Propada brže od aerobne izdržljivosti.

Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.

Agilnost Srednje se zadržava

Sposobnost brze i učinkovite promjene smjera kretanja uz zadržavanje kontrole nad tijelom (reaktivna sposobnost).

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Fleksibilnost Srednje se zadržava

Pasivni opseg pokreta u zglobu, ovisan isključivo o duljini i rastezljivosti mišićno-tetivnog i vezivnog tkiva, bez aktivne mišićne kontrole.

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Mobilnost Srednje se zadržava

Aktivni, primjenjivi opseg pokreta u zglobu. Sposobnost živčanog sustava da aktivira i kontrolira mišiće kroz cijeli opseg pokreta protiv otpora ili gravitacije.

Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.

Snaga Srednje se zadržava

Sposobnost brze primjene sile (eksplozivnost, brzina razvoja sile). Predstavlja kombinaciju jakosti i brzine, kritična za skokove, sprintove i nagla ubrzanja.

Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.

Brzina Kratko se zadržava

Sposobnost izvođenja pokreta u najkraćem mogućem vremenu, snažno ovisna o alaktatnom energetskom sustavu i brzom okidanju živčanog sustava. Ova sposobnost najbrže propada bez redovitog podražaja.

Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.

Natrag na sadržaj
4

Vrste treninga

Trening aerobne izdržljivosti 25 modaliteta

Rad koji se pretežno pokriva aerobno, od lagane osnove do intervala za VO2max. Samo za ovu vrstu računa se raspodjela intenziteta.

  • Trčanje: Aerobna osnova
  • Biciklizam: Aerobna osnova
  • Plivanje: Aerobna osnova
  • Hodanje: Aerobna osnova
  • Trčanje: Dugo lagano trčanje
  • Trčanje: Ekstenzivni tempo
  • Trčanje: Fartlek
  • Timski sportovi: Igre na ograničenom prostoru
  • Trčanje: Kritična brzina
  • Trčanje: Laktatni prag
  • Biciklizam: Laktatni prag
  • Plivanje: Laktatni prag
  • Hodanje: Laktatni prag
  • Trčanje: Natjecateljski tempo
  • Hodanje: Planinarenje
  • Trčanje: Sweet Spot
  • Biciklizam: Sweet Spot
  • Hodanje: Sweet Spot
  • Biciklizam: Sweet spot uz nisku kadencu
  • Biciklizam: Tempo
  • Biciklizam: Uklanjanje laktata
  • Timski sportovi: Utakmica
  • Trčanje: VO2max
  • Biciklizam: VO2max
  • Biciklizam: Vožnja promjenjivog intenziteta
Trening glikolitičke izdržljivosti 5 modaliteta

Napori od otprilike 20 sekundi do 2 minute u kojima prevladava anaerobna glikoliza: tolerancija laktata, specijalna izdržljivost, sprinterski intenzivni tempo.

  • Biciklizam: Anaerobni kapacitet
  • Trčanje: Intenzivni tempo
  • Trčanje: Specijalna izdržljivost
  • Trčanje: Tolerancija laktata
  • Trčanje: Završni sprint
Neuromuskularni trening 20 modaliteta

Jakost, snaga i maksimalna brzina. Doza se čita iz propisanog opterećenja, opisanog pod Mjere treninga.

  • Agilnost
  • Dizanje utega: Balistička snaga
  • Trčanje: Brzinska ekonomičnost
  • Trčanje: Brzinska izdržljivost
  • Plivanje: Brzinska izdržljivost
  • Dizanje utega: Brzinska jakost
  • Dizanje utega: Ekscentrična jakost
  • Dizanje utega: Izometrijska jakost
  • Dizanje utega: Jakosna brzina
  • Dizanje utega: Kompleksni i kontrastni trening
  • Trčanje: Maksimalna brzina
  • Biciklizam: Maksimalna brzina nogu
  • Dizanje utega: Maksimalna jakost
  • Dizanje utega: Mišićna hipertrofija
  • Dizanje utega: Mišićna izdržljivost
  • Timski sportovi: Momčadski trening
  • Dizanje utega: Reaktivna snaga
  • Trčanje: Startovi i ubrzanja
  • Dizanje utega: Trening s restrikcijom krvotoka
  • Biciklizam: Vršna snaga
Ostalo 7 modaliteta

Modaliteti koji ne opterećuju nijednu os: mobilnost, koordinacija, ravnoteža, tehnika, prehabilitacija i aktivni oporavak.

  • Aktivni oporavak
  • Koordinacija
  • Mobilnost i fleksibilnost
  • Poslovi u dvorištu
  • Prehabilitacija / Rehabilitacija
  • Ravnoteža
  • Tehnika kretanja
Natrag na sadržaj
5

Mjere treninga

Uz trajanje i napor, aplikacija iz zapisane strukture treninga računa koliko je rada propisano, kao da je odrađen kako je zapisan. Svaka mjera stoji zasebno jer se mjere ne mogu zbrajati: kilogram, doskok i metar nisu ista doza, pa se svaka uspoređuje samo sama sa sobom kroz tjedne. Mjera koju trening nije zaradio ne prikazuje se kao nula, nego se izostavlja. Uz trening se pišu kraticom, a puni naziv je ovdje.

Volumno opterećenje (VO)
Ukupna težina pomaknuta u vježbama s teretom: serije × ponavljanja × kilogrami, upisani ili izračunati iz postotka 1RM-a ili tjelesne mase. Jednostrana vježba broji se za obje strane. Glavna je mjera volumena treninga jakosti: pokazuje raste li opterećenje postupno i je li tjedan rasterećenja stvarno lakši.
Izometrijsko opterećenje (IO)
Težina držana kroz vrijeme, u kilogram-minutama: serije × ponavljanja × trajanje × kilogrami. Opterećeni izdržaj broji se i u volumnom opterećenju. Prati se zasebno jer izometrija opterećuje mišić i tetivu vremenom pod napetošću, koje volumno opterećenje ne vidi.
Broj kontakata (BK)
Broj kontakata s podlogom u skokovima, skipovima i sličnim vježbama, za svaku stranu posebno, bez obzira na to koliko kontakt traje. Uobičajena je mjera doze takvog rada: tetive i zglobove opterećuje broj kontakata, ne kilogrami.
Ponavljanja bez opterećenja (PBO)
Ponavljanja vježbi bez vanjskog tereta. Bez ove mjere takav rad ne bi imao nikakvu brojku, pa se ne bi vidjelo raste li.
Izdržaj bez opterećenja (IBO)
Sekunde izdržaja bez vanjskog tereta, iz istog razloga kao ponavljanja bez opterećenja.
Trajanje neuromuskularnog treninga
Minute neuromuskularnog treninga koji ne propisuje nijednu od gornjih mjera, poput sprintova ili treninga bez zapisane strukture. Tako i on ulazi u volumen.
Trčanje po rasponu ciljne brzine
Metri trčanja u glavnom i dopunskom dijelu, po postotku ciljne brzine utrke: ispod 80 %, 80–89 % te 90 % i više. Dionica zadana RPE-om ide u srednji raspon od RPE 8, a u najviši od RPE 9. Dionica zadana trajanjem pretvara se u metre preko tempa, pa joj treba ciljna brzina. Prati se jer je nagli porast trčanja velikom brzinom jedan od glavnih uzroka ozljede stražnje lože; na to upozorava Skok brzog trčanja.
Vožnja po energetskom sustavu
Vrijeme vožnje u glavnom i dopunskom dijelu, po postotku FTP-a: ispod 106 % aerobno do praga, 106–120 % vršno aerobno (VO2max) te 121 % i više anaerobno. Dionica zadana RPE-om ide u vršno aerobno od RPE 8, a u anaerobno od RPE 9. Raspodjela intenziteta svrstava cijeli trening po naporu, a ova mjera pokazuje koliko je u njemu stvarno bilo rada iznad praga; na nagli porast upozorava Skok vožnje iznad praga.
Gdje se mjere koriste
Rasterećenje se čita iz minuta izdržljivosti i neuromuskularnih mjera. Metri i vrijeme po rasponu prikazuju se, ali ne ulaze u rasterećenje, jer rasterećenje smanjuje volumen, a intenzitet zadržava. Rast napora istog unosa rotacije uspoređuje treninge po tim mjerama, pa se teži trening uz isti posao razlikuje od težeg treninga uz više posla.
Natrag na sadržaj
6

Statusi i upozorenja

Os stresa

Spremno Os je spremna za novi teški podražaj.
U oporavku Os još nije spremna za novi teški podražaj. Traka ispod pokazuje koliko oporavka još preostaje.
preostalo 60 % Koliki je dio tjednog budžeta osi još preostao.
preostalo 0 % Tjedni budžet osi je potrošen.

Sposobnost

1,5 od 2 Koliko je puta tjedno sposobnost trenirana dovoljno teško, od onoliko koliko traži razvoj. Broj veći od drugoga znači više nego što razvoj traži.
Razvoj Trenirana je dovoljno često da se razvija.
Održavanje Trenirana je dovoljno često da se održava, ali ne i razvija.
Ispod održavanja Trenirana je unutar retencije, ali rjeđe nego što održavanje traži.
Gubitak Retencija je prošla bez novog podražaja, pa se sposobnost gubi.
Raste, stabilno ili pada: trenira li se sposobnost u zadnje vrijeme češće ili rjeđe nego ranije.

Upozorenja

Ograničenje Os mora na oporavak ili je danas dopušten samo nizak intenzitet. Planirani trening koji to krši označen je kao sukob.
Oprez Trening je moguć, ali uz oprez.
Savjet Prijedlog koji vrijedi uzeti u obzir.

Upozorenje se javlja kad vrijedi jedno od pravila ispod.

Ograničenje
Sistemska bolest Bolest sa sistemskim simptomima.
Ograničenje
Ozljeda Ozljeda koja boli pri opterećenju.
Ograničenje
Budžet prekoračen Tjedni budžet prekoračen.
Oprez
Loši dani Loš san ili životni stres u 3 od zadnjih 5 dana.
Oprez
Bolnost mišića Bolnost mišića.
Oprez
Umor Izražen umor.
Oprez
HRV ili puls Nizak noćni HRV ili visok noćni puls.
Oprez
Bolest Bolest bez sistemskih simptoma.
Oprez
Ozljeda bez boli Ozljeda koja više ne boli pri opterećenju.
Oprez
Povratak nakon bolesti Povratak nakon bolesti, intenzitet podizati postupno.
Oprez
Budžet pri kraju Tjedni budžet pri kraju.
Oprez
Gubitak Sposobnost se ne održava.
Oprez
Oporavak Oporavak nije završen.
Oprez
Skok trajanja Trening znatno dulji od nedavnih istog sporta.
Oprez
Skok brzog trčanja Znatno više trčanja na 90 % i više ciljne brzine nego nedavno.
Oprez
Skok vožnje iznad praga Znatno više vožnje na 106 % i više FTP-a nego nedavno.
Oprez
Rast napora Isti unos rotacije dvaput zaredom teži nego ranije uz isti posao.
Oprez
Volumen rasterećenja Tjedan rasterećenja u kojem trening izdržljivosti ili neuromuskularni trening ostaje iznad 70 % uobičajenog.
Savjet
Pada Trenira se rjeđe nego ranije.
Savjet
Isti dan Neuromuskularni trening i zahtjevan trening izdržljivosti isti dan.
Savjet
Hladno nakon snage Hladna terapija isti dan kao neuromuskularni trening.
Savjet
Vrijeme za rasterećenje 6 tjedana bez lakšeg tjedna.
Natrag na sadržaj
7

Metode oporavka

San je osnova oporavka i ništa ga ne nadoknađuje. Metode ispod su dodatak, poredane po tome koliko ih istraživanja podupiru za oporavak nakon treninga. Neke imaju jače dokaze za drugu namjenu, što je navedeno uz njih.

Dnevno drijemanje Umjeren dokaz za oporavak

Kratki san (20-40 minuta) tijekom dana. Smanjuje pospanost i vraća fokus, a nakon loše noći djelomično nadoknađuje izgubljeni san i pad izvedbe.

Hladna terapija Umjeren dokaz za oporavak

Primjena niskih temperatura (ledene kupke, hladni tuševi) za sužavanje krvnih žila i smanjenje upalnih procesa. Idealno za brzo otklanjanje boli i oticanja nakon izrazito intenzivnih napora ili natjecanja, no može usporiti dugoročne adaptacije ako se koristi prečesto.

Kompresijska terapija Umjeren dokaz za oporavak

Korištenje kompresijskih čizama ili odjeće za primjenu pritiska na udove. Pomaže u potiskivanju tekućine, smanjenju oteklina i ubrzavanju venskog povratka krvi.

Kontrastna terapija Umjeren dokaz za oporavak

Naizmjenično izlaganje toplini i hladnoći. Ublažava bolnost mišića i doživljeni umor nakon napora nešto bolje od pasivnog odmora, bez izraženog protuupalnog učinka ledene kupke.

Sportska masaža Umjeren dokaz za oporavak

Profesionalna manipulacija mekih tkiva za smanjenje mišićne napetosti. Kratkoročno ublažava bolnost mišića i osjećaj umora, a učinak na samu izvedbu je malen. Za prevenciju ozljeda nema dokaza.

Hidromasaža Slab dokaz za oporavak

Terapijska metoda koja koristi pritisak i usmjereni tok vode (često kombiniran s toplinom ili zračnim mjehurićima) za opuštanje mišića, smanjenje napetosti i poboljšanje cirkulacije. Primjenjuje se u specijaliziranim kadama ili bazenima s mlaznicama radi ubrzanja oporavka tijela i smanjenja stresa.

Mentalni oporavak Slab dokaz za oporavak

Tehnike poput dubokog disanja, meditacije i vizualizacije. Mogu smanjiti doživljeni stres i olakšati smirivanje i uspavljivanje; izravan učinak na oporavak slabo je istražen.

Miofascijalno opuštanje Slab dokaz za oporavak

Korištenje pjenastih valjaka (foam roller) ili loptica za samostalnu masažu. Nakon treninga potencijalno ublažava bolnost mišića i osjećaj ukočenosti, a učinak dolazi iz živčanog sustava, ne iz promjene same fascije.

Za druge namjene: Prije treninga kratko povećava opseg pokreta bez pada snage i brzine, pa dobro služi u zagrijavanju osobito prije vršnih zahtjeva izvedbe. Redovitom primjenom kroz više tjedana potencijalno povećava opseg pokreta.

Terapija crvenim svjetlom Slab dokaz za oporavak

Primjena crvenog i blisko infracrvenog svjetla (NIR). Predloženi mehanizam je poticanje stanične energije (ATP) u mitohondrijima, no učinak na oporavak mišića i tetiva slabo je potvrđen.

Za druge namjene: Primijenjeno prije treninga ima nešto dokaza za mišićnu izdržljivost i manji umor, uz nisku kvalitetu dokaza.

Toplinska terapija Slab dokaz za oporavak

Korištenje saune ili tople kupke za širenje krvnih žila i opuštanje mišića. Može ublažiti osjećaj ukočenosti, no dokazi za brži oporavak su slabi.

Za druge namjene: Redovita sauna potiče prilagodbu na toplinu i povećava volumen plazme, a povezana je i sa zdravljem srca i krvnih žila.

Udarna masaža Slab dokaz za oporavak

Korištenje masažnih pištolja za brzu, prodiruću stimulaciju mišića. Trenutno smanjuje osjećaj krutosti i kratko povećava opseg pokreta, pa može poslužiti u zagrijavanju; učinak na oporavak slabo je istražen.

Elektrostimulacija Bez dokaza za oporavak

Korištenje uređaja za izazivanje blagih mišićnih kontrakcija. Za oporavak nakon treninga nema dokaza o koristi.

Za druge namjene: Dobar dokaz za jačanje mišića u rehabilitaciji, npr. kvadricepsa nakon operacije prednjeg križnog ligamenta.

Natrag na sadržaj