Pomoć
Svaki trening nosi jedan modalitet. Modalitet kaže koliko opterećuje svaku os stresa i koliko razvija svaku sposobnost. Iz toga i iz napora (RPE) aplikacija računa koliko se tijelo još oporavlja, što se održava, a što gubi. Uz to prati jutarnju procjenu, bolesti, ozljede i planirane treninge te upozori kad nešto od toga traži oprez ili odmor.
Sadržaj
1Pojmovi
- RPE
- Procjena napora od 1 do 10, upisana 10 do 30 minuta nakon treninga. Neocijenjen trening model čita po očekivanom RPE-u modaliteta.
- Os stresa
- Jedna od vrsta zamora koju trening ostavlja: neuralni, metabolički ili strukturni. Strukturna os čita se zasebno za gornji i donji dio tijela.
- Vrijeme oporavka
- Koliko treba osi da opet bude spremna za novi teški podražaj. Raste s naporom i s tim koliko modalitet opterećuje os, a dulji trening od uobičajenog za taj modalitet može ga produljiti, kraći skratiti.
- Tjedni budžet
- Koliko podražaja os podnosi u sedam dana. Svaki dan broji se jednom, najvećom težinom kojom je opteretio os.
- Sposobnost i retencija
- Što trening razvija, i koliko dugo sposobnost ostaje nakon potpunog prestanka treninga, dok ne nastupi Gubitak. Retencija nije razmak između treninga: održavanje traži redovit trening, koliko često piše uz svaku sposobnost. Održava je samo modalitet koji je razvija kao jedan od glavnih ciljeva.
- Učestalost
- Koliko je puta tjedno sposobnost trenirana dovoljno teško da je održava. Za svaku sposobnost literatura daje koliko je puta tjedno treba za održavanje, a koliko za razvoj. Mjere se treninzi, ne minute: kratak trening brzine puna je doza, a dug trening izdržljivosti nije vredniji samo zato što traje dulje.
- Vrsta treninga
- Kojem sustavu trening služi: aerobnoj ili glikolitičkoj izdržljivosti, neuromuskularnom radu ili ničemu od toga. Određuje se na modalitetu u katalogu.
- Mikrociklus
- Najkraći odsječak dana koji se u planiranju ponavlja. Volumen i rasterećenje čitaju se po mikrociklusima: kod planiranja po tjednima to je kalendarski tjedan, a kod otvorenog ciklusa sam ciklus. Treninge možeš planirati na oba načina, a dnevnik, model i upozorenja ostaju isti; razlikuje se samo kako trening dođe na dan.
- Planiranje po tjednima
- Treninzi se unaprijed raspoređuju po danima u kalendaru. Tjedni plan nosi fokus tjedna i fazu (Osnova, Izgradnja, Vrhunac i Rasterećenje), a dnevni plan fokus dana. Pogodno je kad je raspored predvidiv, pa se zna koji dan što stane.
- Otvoreni ciklus
- Odsječak od zadanog broja dana u kojem ništa nije unaprijed raspoređeno. Trening se bira iz rotacije onaj dan kad za njega ima prilike, a aplikacija predlaže što taj dan ima smisla s obzirom na oporavak. Odabrani trening ide na dan tekućeg ili sljedećeg ciklusa, a ništa se ne prenosi preko granice ciklusa. Pogodno je kad raspored nije predvidiv: cilj je odraditi ključne treninge u ciklusu, a ne u zadane dane.
- Rotacija
- Stalni popis treninga iz kojeg se otvoreni ciklus trenira. Svaki unos je trening koji već postoji u dnevniku. Ključni treninzi su ono čemu ciklus služi, i svaki se u ciklusu broji jednom. Dopunski se treniraju oko njih kad ima mjesta. Unos koji je već treniran ne briše se nego umirovljuje, da ostane vezan uz treninge odrađene iz njega.
- Rasterećenje
- Tjedan sa smanjenim volumenom uz isti intenzitet i broj treninga. Volumen se mjeri po vrsti treninga: izdržljivost u minutama, neuromuskularni trening u propisanom opterećenju, a ostalo se ne broji. Gleda se mikrociklus. Lakši je kad svaki redovito treniran dio padne na najviše 70 % prosjeka prethodna 4 tjedna, označen ili ne. Nakon 6 tjedana bez lakšeg mikrociklusa aplikacija savjetuje rasterećenje; faza se postavlja u tjednom planu ili na stranici ciklusa.
- Raspodjela intenziteta
- Udio treninga aerobne izdržljivosti niskog (RPE ≤4), umjerenog (5–6) i visokog napora (≥7), brojeno po treninzima, ne po minutama.
2Osi stresa
| Os | Vrijeme oporavka | Tjedni budžet | Utjecaj intenziteta | Utjecaj trajanja |
|---|---|---|---|---|
| Neuralni | srednji | nekoliko puta | presudan | bez utjecaja |
| Živčano-mišićni zamor nakon maksimalnih opterećenja (1-3RM), maksimalnih sprintova i izrazito eksplozivnih pokreta. Središnji dio zamora uglavnom prolazi unutar jednog dana, a dulje traje periferni, u samom mišiću, koji se očituje padom eksplozivnosti i brzine. Oporavak ovisi o naporu i kraći je od strukturnog. | ||||
| Metabolički | kratak | gotovo svaki dan | presudan | umjeren |
| Iscrpljivanje zaliha glikogena i periferni mišićni umor izazvan dugotrajnim radom ili intervalima visokog intenziteta. Laktat se iz krvi ukloni za otprilike sat vremena, pa ne određuje oporavak; određuje ga obnova glikogena, koja uz dovoljno ugljikohidrata traje dan do dva. | ||||
| Strukturni | dug | nekoliko puta | malen | malen |
| Mikrotraume na mišićnim vlaknima, tetivama, zglobovima i kostima (često izaziva upalu mišića - DOMS). Osobito visoko kod trčanja, pliometrije i teške ekscentrične faze dizanja utega. Oporavak je najduži. | ||||
3Sposobnosti
Izdržljivost (aerobna) Dugo se zadržava
Sposobnost dugotrajnog rada ispod i oko laktatnog praga, oslonjena na oksidativni energetski sustav. Počiva na kardiovaskularnim i mitohondrijskim prilagodbama i zadržava se dugo nakon prestanka treninga.
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Jakost Dugo se zadržava
Maksimalna sila koju mišić ili mišićna skupina može proizvesti protiv otpora. Zbog neuroloških i hipertrofijskih promjena, maksimalna jakost se zadržava vrlo dugo nakon prestanka treninga.
Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.
Koordinacija Dugo se zadržava
Sposobnost izvođenja složenih pokreta glatko, precizno i kontrolirano, usklađujući rad živčanog i mišićnog sustava (motorička kontrola).
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Ravnoteža Dugo se zadržava
Sposobnost zadržavanja stabilnog položaja tijela u statičkim i dinamičkim uvjetima, ovisna o propriocepciji i vestibularnom aparatu.
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Izdržljivost (glikolitička) Srednje se zadržava
Sposobnost održavanja rada visokog intenziteta od tridesetak sekundi do nekoliko minuta, oslonjena na anaerobnu glikolizu i podnošenje nakupljenog laktata. Propada brže od aerobne izdržljivosti.
Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.
Agilnost Srednje se zadržava
Sposobnost brze i učinkovite promjene smjera kretanja uz zadržavanje kontrole nad tijelom (reaktivna sposobnost).
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Fleksibilnost Srednje se zadržava
Pasivni opseg pokreta u zglobu, ovisan isključivo o duljini i rastezljivosti mišićno-tetivnog i vezivnog tkiva, bez aktivne mišićne kontrole.
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Mobilnost Srednje se zadržava
Aktivni, primjenjivi opseg pokreta u zglobu. Sposobnost živčanog sustava da aktivira i kontrolira mišiće kroz cijeli opseg pokreta protiv otpora ili gravitacije.
Održava se dvaput tjedno, razvija triput tjedno.
Snaga Srednje se zadržava
Sposobnost brze primjene sile (eksplozivnost, brzina razvoja sile). Predstavlja kombinaciju jakosti i brzine, kritična za skokove, sprintove i nagla ubrzanja.
Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.
Brzina Kratko se zadržava
Sposobnost izvođenja pokreta u najkraćem mogućem vremenu, snažno ovisna o alaktatnom energetskom sustavu i brzom okidanju živčanog sustava. Ova sposobnost najbrže propada bez redovitog podražaja.
Održava se jednom tjedno, razvija dvaput tjedno.
4Vrste treninga
Trening aerobne izdržljivosti 25 modaliteta
Rad koji se pretežno pokriva aerobno, od lagane osnove do intervala za VO2max. Samo za ovu vrstu računa se raspodjela intenziteta.
- Trčanje: Aerobna osnova
- Biciklizam: Aerobna osnova
- Plivanje: Aerobna osnova
- Hodanje: Aerobna osnova
- Trčanje: Dugo lagano trčanje
- Trčanje: Ekstenzivni tempo
- Trčanje: Fartlek
- Timski sportovi: Igre na ograničenom prostoru
- Trčanje: Kritična brzina
- Trčanje: Laktatni prag
- Biciklizam: Laktatni prag
- Plivanje: Laktatni prag
- Hodanje: Laktatni prag
- Trčanje: Natjecateljski tempo
- Hodanje: Planinarenje
- Trčanje: Sweet Spot
- Biciklizam: Sweet Spot
- Hodanje: Sweet Spot
- Biciklizam: Sweet spot uz nisku kadencu
- Biciklizam: Tempo
- Biciklizam: Uklanjanje laktata
- Timski sportovi: Utakmica
- Trčanje: VO2max
- Biciklizam: VO2max
- Biciklizam: Vožnja promjenjivog intenziteta
Trening glikolitičke izdržljivosti 5 modaliteta
Napori od otprilike 20 sekundi do 2 minute u kojima prevladava anaerobna glikoliza: tolerancija laktata, specijalna izdržljivost, sprinterski intenzivni tempo.
- Biciklizam: Anaerobni kapacitet
- Trčanje: Intenzivni tempo
- Trčanje: Specijalna izdržljivost
- Trčanje: Tolerancija laktata
- Trčanje: Završni sprint
Neuromuskularni trening 20 modaliteta
Jakost, snaga i maksimalna brzina. Doza se čita iz propisanog opterećenja, opisanog pod Mjere treninga.
- Agilnost
- Dizanje utega: Balistička snaga
- Trčanje: Brzinska ekonomičnost
- Trčanje: Brzinska izdržljivost
- Plivanje: Brzinska izdržljivost
- Dizanje utega: Brzinska jakost
- Dizanje utega: Ekscentrična jakost
- Dizanje utega: Izometrijska jakost
- Dizanje utega: Jakosna brzina
- Dizanje utega: Kompleksni i kontrastni trening
- Trčanje: Maksimalna brzina
- Biciklizam: Maksimalna brzina nogu
- Dizanje utega: Maksimalna jakost
- Dizanje utega: Mišićna hipertrofija
- Dizanje utega: Mišićna izdržljivost
- Timski sportovi: Momčadski trening
- Dizanje utega: Reaktivna snaga
- Trčanje: Startovi i ubrzanja
- Dizanje utega: Trening s restrikcijom krvotoka
- Biciklizam: Vršna snaga
Ostalo 7 modaliteta
Modaliteti koji ne opterećuju nijednu os: mobilnost, koordinacija, ravnoteža, tehnika, prehabilitacija i aktivni oporavak.
- Aktivni oporavak
- Koordinacija
- Mobilnost i fleksibilnost
- Poslovi u dvorištu
- Prehabilitacija / Rehabilitacija
- Ravnoteža
- Tehnika kretanja
5Mjere treninga
Uz trajanje i napor, aplikacija iz zapisane strukture treninga računa koliko je rada propisano, kao da je odrađen kako je zapisan. Svaka mjera stoji zasebno jer se mjere ne mogu zbrajati: kilogram, doskok i metar nisu ista doza, pa se svaka uspoređuje samo sama sa sobom kroz tjedne. Mjera koju trening nije zaradio ne prikazuje se kao nula, nego se izostavlja. Uz trening se pišu kraticom, a puni naziv je ovdje.
- Volumno opterećenje (VO)
- Ukupna težina pomaknuta u vježbama s teretom: serije × ponavljanja × kilogrami, upisani ili izračunati iz postotka 1RM-a ili tjelesne mase. Jednostrana vježba broji se za obje strane. Glavna je mjera volumena treninga jakosti: pokazuje raste li opterećenje postupno i je li tjedan rasterećenja stvarno lakši.
- Izometrijsko opterećenje (IO)
- Težina držana kroz vrijeme, u kilogram-minutama: serije × ponavljanja × trajanje × kilogrami. Opterećeni izdržaj broji se i u volumnom opterećenju. Prati se zasebno jer izometrija opterećuje mišić i tetivu vremenom pod napetošću, koje volumno opterećenje ne vidi.
- Broj kontakata (BK)
- Broj kontakata s podlogom u skokovima, skipovima i sličnim vježbama, za svaku stranu posebno, bez obzira na to koliko kontakt traje. Uobičajena je mjera doze takvog rada: tetive i zglobove opterećuje broj kontakata, ne kilogrami.
- Ponavljanja bez opterećenja (PBO)
- Ponavljanja vježbi bez vanjskog tereta. Bez ove mjere takav rad ne bi imao nikakvu brojku, pa se ne bi vidjelo raste li.
- Izdržaj bez opterećenja (IBO)
- Sekunde izdržaja bez vanjskog tereta, iz istog razloga kao ponavljanja bez opterećenja.
- Trajanje neuromuskularnog treninga
- Minute neuromuskularnog treninga koji ne propisuje nijednu od gornjih mjera, poput sprintova ili treninga bez zapisane strukture. Tako i on ulazi u volumen.
- Trčanje po rasponu ciljne brzine
- Metri trčanja u glavnom i dopunskom dijelu, po postotku ciljne brzine utrke: ispod 80 %, 80–89 % te 90 % i više. Dionica zadana RPE-om ide u srednji raspon od RPE 8, a u najviši od RPE 9. Dionica zadana trajanjem pretvara se u metre preko tempa, pa joj treba ciljna brzina. Prati se jer je nagli porast trčanja velikom brzinom jedan od glavnih uzroka ozljede stražnje lože; na to upozorava Skok brzog trčanja.
- Vožnja po energetskom sustavu
- Vrijeme vožnje u glavnom i dopunskom dijelu, po postotku FTP-a: ispod 106 % aerobno do praga, 106–120 % vršno aerobno (VO2max) te 121 % i više anaerobno. Dionica zadana RPE-om ide u vršno aerobno od RPE 8, a u anaerobno od RPE 9. Raspodjela intenziteta svrstava cijeli trening po naporu, a ova mjera pokazuje koliko je u njemu stvarno bilo rada iznad praga; na nagli porast upozorava Skok vožnje iznad praga.
- Gdje se mjere koriste
- Rasterećenje se čita iz minuta izdržljivosti i neuromuskularnih mjera. Metri i vrijeme po rasponu prikazuju se, ali ne ulaze u rasterećenje, jer rasterećenje smanjuje volumen, a intenzitet zadržava. Rast napora istog unosa rotacije uspoređuje treninge po tim mjerama, pa se teži trening uz isti posao razlikuje od težeg treninga uz više posla.
6Statusi i upozorenja
Os stresa
Sposobnost
Upozorenja
Upozorenje se javlja kad vrijedi jedno od pravila ispod.
7Metode oporavka
San je osnova oporavka i ništa ga ne nadoknađuje. Metode ispod su dodatak, poredane po tome koliko ih istraživanja podupiru za oporavak nakon treninga. Neke imaju jače dokaze za drugu namjenu, što je navedeno uz njih.
Dnevno drijemanje Umjeren dokaz za oporavak
Kratki san (20-40 minuta) tijekom dana. Smanjuje pospanost i vraća fokus, a nakon loše noći djelomično nadoknađuje izgubljeni san i pad izvedbe.
Hladna terapija Umjeren dokaz za oporavak
Primjena niskih temperatura (ledene kupke, hladni tuševi) za sužavanje krvnih žila i smanjenje upalnih procesa. Idealno za brzo otklanjanje boli i oticanja nakon izrazito intenzivnih napora ili natjecanja, no može usporiti dugoročne adaptacije ako se koristi prečesto.
Kompresijska terapija Umjeren dokaz za oporavak
Korištenje kompresijskih čizama ili odjeće za primjenu pritiska na udove. Pomaže u potiskivanju tekućine, smanjenju oteklina i ubrzavanju venskog povratka krvi.
Kontrastna terapija Umjeren dokaz za oporavak
Naizmjenično izlaganje toplini i hladnoći. Ublažava bolnost mišića i doživljeni umor nakon napora nešto bolje od pasivnog odmora, bez izraženog protuupalnog učinka ledene kupke.
Sportska masaža Umjeren dokaz za oporavak
Profesionalna manipulacija mekih tkiva za smanjenje mišićne napetosti. Kratkoročno ublažava bolnost mišića i osjećaj umora, a učinak na samu izvedbu je malen. Za prevenciju ozljeda nema dokaza.
Hidromasaža Slab dokaz za oporavak
Terapijska metoda koja koristi pritisak i usmjereni tok vode (često kombiniran s toplinom ili zračnim mjehurićima) za opuštanje mišića, smanjenje napetosti i poboljšanje cirkulacije. Primjenjuje se u specijaliziranim kadama ili bazenima s mlaznicama radi ubrzanja oporavka tijela i smanjenja stresa.
Mentalni oporavak Slab dokaz za oporavak
Tehnike poput dubokog disanja, meditacije i vizualizacije. Mogu smanjiti doživljeni stres i olakšati smirivanje i uspavljivanje; izravan učinak na oporavak slabo je istražen.
Miofascijalno opuštanje Slab dokaz za oporavak
Korištenje pjenastih valjaka (foam roller) ili loptica za samostalnu masažu. Nakon treninga potencijalno ublažava bolnost mišića i osjećaj ukočenosti, a učinak dolazi iz živčanog sustava, ne iz promjene same fascije.
Za druge namjene: Prije treninga kratko povećava opseg pokreta bez pada snage i brzine, pa dobro služi u zagrijavanju osobito prije vršnih zahtjeva izvedbe. Redovitom primjenom kroz više tjedana potencijalno povećava opseg pokreta.
Terapija crvenim svjetlom Slab dokaz za oporavak
Primjena crvenog i blisko infracrvenog svjetla (NIR). Predloženi mehanizam je poticanje stanične energije (ATP) u mitohondrijima, no učinak na oporavak mišića i tetiva slabo je potvrđen.
Za druge namjene: Primijenjeno prije treninga ima nešto dokaza za mišićnu izdržljivost i manji umor, uz nisku kvalitetu dokaza.
Toplinska terapija Slab dokaz za oporavak
Korištenje saune ili tople kupke za širenje krvnih žila i opuštanje mišića. Može ublažiti osjećaj ukočenosti, no dokazi za brži oporavak su slabi.
Za druge namjene: Redovita sauna potiče prilagodbu na toplinu i povećava volumen plazme, a povezana je i sa zdravljem srca i krvnih žila.
Udarna masaža Slab dokaz za oporavak
Korištenje masažnih pištolja za brzu, prodiruću stimulaciju mišića. Trenutno smanjuje osjećaj krutosti i kratko povećava opseg pokreta, pa može poslužiti u zagrijavanju; učinak na oporavak slabo je istražen.
Elektrostimulacija Bez dokaza za oporavak
Korištenje uređaja za izazivanje blagih mišićnih kontrakcija. Za oporavak nakon treninga nema dokaza o koristi.
Za druge namjene: Dobar dokaz za jačanje mišića u rehabilitaciji, npr. kvadricepsa nakon operacije prednjeg križnog ligamenta.