Učinak preraspodjele odmora u kontrastnom treningu

Ovo je unakrsna (cross-sectional), kontrabalansirana studija koja je ispitivala što se događa kada se odmor unutar kompleksno-kontrastnog treninga (CCT) – metode koja naizmjenično kombinira teško opterećenje i eksplozivne pokrete – djelomično preraspodijeli, umjesto da bude koncentriran u jednoj dužoj pauzi. Kod CCT-a učinak postaktivacijskog potenciranja performansi (PAPE) javlja se tek nakon 3–8 minuta odmora; ideja je bila skratiti odmor nakon čučnja tako da se dio tog odmora preraspodijeli (RR) unutar seta čučnja, između pojedinačnih ponavljanja. Cilj je bio provjeriti hoće li takva preraspodjela odmora pozitivno utjecati na sposobnost proizvodnje sile pri sljedećem skoku.

U istraživanju je sudjelovalo 17 muških ispitanika koji su prošli pet intervencija za svaku vrstu skoka (countermovement jump i squat jump) kroz pet odvojenih sesija testiranja. Svaka intervencija imala je ukupno vrijeme odmora od 60, 120, 180, 240 ili 300 sekundi, podijeljeno na dio nakon serije čučnja (od 30 do 270 sekundi) i fiksnih 30 (15+15) sekundi preraspodijeljenog odmora, umetnutih između ponavljanja glavne vježbe čučnja. Ukupno vrijeme odmora time je unutar svakog uvjeta ostalo nepromijenjeno – mijenjao se samo njegov raspored. Protokol je uključivao: kontrolnu seriju skokova (BASELINE), odmor, drugu seriju skokova (PRE-BS), zatim tešku vježbu s otporom – 3 ponavljanja čučnja blizu maksimalne jakosti (3RM), s 15 sekundi odmora između ponavljanja – nakon koje je slijedio propisani odmor (od 30 do 270 sekundi) i završna serija skokova (POST-BS). Mjeren je propulzivni impuls skoka (J PROP) te povezani parametri sile i vremena.

Ključni zaključci:

Proizvodnja sile pri skoku ostala nepromijenjena: Propulzivni impuls (J PROP) nije se značajno mijenjao između serija skokova, i to ni pri najkraćem ukupnom odmoru od 60 sekundi, što znači da ukupna izvedba skoka nije bila narušena.
Sporija primjena sile nakon čučnjeva: Vrijeme propulzije bilo je duže u završnoj seriji (POST-BS) u odnosu na seriju prije čučnjeva (PRE-BS) – sportaši su dulje "gradili" silu prije odraza.
Pad stope razvoja sile: Stopa razvoja sile (RFD, brzina kojom se sila razvija tijekom odraza) bila je niža u POST-BS nego u PRE-BS, što upućuje na to da kombinacija CCT-a i preraspodjele odmora može ograničiti postaktivacijsko potenciranje performansi (PAPE) – kratkotrajno poboljšanje eksplozivnosti koje se očekuje nakon teškog opterećenja.

Zaključak: Propulzivni impuls skoka održao se pri svim ispitivanim trajanjima odmora, uključujući i najkraće od 60 sekundi, no potenciranje nije izazvano – naprotiv, pratilo ga je pogoršanje vremenskih karakteristika odraza. Preraspodjela odmora time se pokazuje kao alat za očuvanje, a ne za poboljšanje izvedbe.

Za rekreativce koji rade kompleksno-kontrastni trening (npr. teški čučnjevi praćeni skokovima ili sprintovima) ova studija pokazuje da kratak ukupni odmor, i do 60 sekundi, ne narušava proizvodnju sile pri skoku – što je praktično rješenje kad nema vremena za duge pauze. Međutim, ako je cilj specifično poboljšati brzinu razvoja sile (eksplozivnost važnu za sprint ili nagli odraz), ovakav pristup nije optimalan jer produljuje vrijeme potrebno za generiranje sile i smanjuje RFD. U tim slučajevima bolje je zadržati dulji odmor između teškog opterećenja i eksplozivne vježbe, ili birati druge konfiguracije CCT seta. Uzorak od 17 muških ispitanika je malen, a mjeren je isključivo akutni odgovor unutar jedne sesije; usto, sve su intervencije uključivale preraspodijeljeni odmor, bez usporednog uvjeta s klasičnom serijom, pa se pad RFD-a ne može sa sigurnošću pripisati samoj preraspodjeli. Nalaze stoga treba uzeti kao smjernicu, a ne konačan zaključak.

Houlton LJ, Moody JA, Bampouras TM, Esformes JI. Acute Effect of Intracontrast Rest Redistribution Within Complex-Contrast Training Set Strategies on Vertical Jump Propulsive Force. Journal of strength and conditioning research. 2026. PMID: 42228849.