Vršni primitak kisika na uzbrdici važniji je od tehnike hodanja

Istraživanje je opservacijska studija: autori nisu uvodili nikakav trening, već su izvršili mjerenja prije utrke i uspoređivali rezultate testova s vremenom na cilju. Zanimala su ih dva pitanja. Prvo, ovisi li ekonomičnost hodanja uzbrdo, odnosno koliko energije trkač troši pri zadanoj brzini, o duljini koraka i načinu disanja. Drugo, je li ta ekonomičnost samostalan čimbenik uspjeha na ultra-trail utrkama ili samo odražava nešto drugo.

Sudjelovalo je 36 trail trkača (25 muškaraca i 11 žena). Svi su 4 do 8 tjedana prije utrke od 106 km odradili dva testa na uzbrdici: test do iscrpljenja, na kojem je izmjeren vršni primitak kisika (najveća količina kisika koju tijelo može iskoristiti), i test ekonomičnosti hodanja uzbrdo. Tijekom hodanja bilježeni su parametri disanja i koraka. Izmjereni su i sastav tijela, skokovi, izometrijska jakost te jakost udisajnih mišića. Točan nagib i brzine testova sažetak ne navodi.

Ključni zaključci:

Dulji korak i dublji udah idu zajedno s manjom potrošnjom energije: Trkači s duljim korakom imali su i veći dišni volumen, odnosno više zraka po jednom udahu. Obje su osobine bile povezane s ekonomičnijim hodanjem uzbrdo.
Laboratorijski pokazatelji u skladu s rezultatima utrke: Vršna brzina i vršna snaga trčanja, kao i brzina i snaga pri ventilacijskim pragovima, bile su umjereno do snažno povezane s vremenom na cilju. Bolji rezultati na testu pratili su brže završeno vrijeme.
Ekonomičnost hodanja nije samostalan čimbenik uspjeha: Kad se izrazi kao postotak vršnog primitka kisika, ekonomičnost je sama objašnjavala 58 % razlika u vremenu utrke. Taj postotak ipak nije čista mjera štedljivosti hoda, jer se računa kao potrošnja kisika pri hodu podijeljena vršnim primitkom. Trkač s većim aerobnim kapacitetom zato automatski ispada ekonomičniji i kad na istom usponu troši jednako kisika. Kad su modeli uspoređeni, najbolje je predviđanje dao samo vršni primitak kisika, i to za 79 % razlika među trkačima. Ekonomičnost uz njega nije poboljšala predviđanje, pa je njezina veza s rezultatom ovdje odraz aerobnog kapaciteta.

Ako se pripremate za dugu brdsku utrku, najveći povrat vjerojatno donosi rad na aerobnom kapacitetu: redoviti intervali i dulji treninzi na usponima, a ne sitno dotjerivanje tehnike hodanja. Ne pokušavajte umjetno produljiti korak na uzbrdici. Studija pokazuje samo povezanost, pa nije dokazano da namjerno dulji korak smanjuje potrošnju energije. Ako testirate svoju formu, test na uzbrdici očito je vrijedan pokazatelj za ovakve utrke. Nalaze ipak uzmite s oprezom: uzorak je mali, obuhvaćena je samo jedna utrka, a sažetak ne navodi nikakav trenažni protokol.

Martinez-Navarro I, Vicente-Mampel J, López-Grueso R, Collado-Boira E, i sur. Uphill Walking Economy and Maximal Oxygen Consumption in Trail Runners: Relationship with Ultra-Trail Performance. International journal of sports medicine. 2026. PMID: 41688062.